Taimi Tēpile Huhu Malu‘i Fakafonuá National Immunisation Schedule
‘I Aotearoa Nu‘u Sila ‘oku ‘i ai ‘emau Taimi Tēpile Huhu Malu‘i Fakafonua. ‘Oku fakamahino heni ‘a e ngaahi huhu malu‘i ‘oku ta‘etotongi ma‘á e fanga ki‘i pēpeé, fānaú, to‘utupú mo e kakai lalahí ‘i he ngaahi taimi pau ‘i he‘enau mo‘uí.
This content is available in other languages:
On this page
- ‘Oku lahi ‘a e ngaahi huhu malu‘i ‘oku ta‘etotongi
- National Immunisation Schedule
- Huhu malu‘i lahi ange
- ‘Uhinga ‘oku ‘atā atu ai ‘a e ngaahi huhu malu‘i ‘e ni‘ihi ‘o laka hake ‘i he tu‘o tahá
- Oku malu‘i ‘e he ngaahi huhu malu‘i ‘e ni‘ihi ha ngaahi mahaki ‘oku laka hake ‘i he 1 ‘i ha huhu malu‘i pē ‘e taha
- ‘Oku taimi‘i ‘a e huhu malu‘i takitaha ‘i he taimi tēpilé ke ma‘u ai ‘a ‘ene ngāue mo e malu‘i lelei tahá
- Kapau na‘e ‘ikai fakahoko ha‘o huhu malu‘i ‘i hono taimi totonú
National Immunisation Schedule
Huhu malu‘i ta‘etotongi lolotonga ‘a e feitamá
Te ke lava ‘o ma‘u atu ha huhu malu‘i ‘e 3 ‘a ia ‘e tokoni ke malu‘i ai koe mo ho‘o pēpeé.
- Flu — tu‘oni huhu ‘e 1 ki he feitama kotoa pē, ‘i ha fa‘ahinga taimi pē.
- Tetanus, diphtheria, tale loloá — Fokotu‘u atu ke fakahoko ha tu‘oni huhu ‘e 1 meí he uike hono 16 ‘o e feitama kotoa pē.
- COVID-19 — Kapau ‘oku te‘eki ai ke ke fakakakato ia, te ke lava ‘o ma‘u atu ha huhu malu‘i COVID-19 ta‘etotongi ‘i ha fa‘ahinga taimi pē ‘i ho‘o feitamá.
Huhu malu‘i ki he uike 6
‘E ma‘u ‘e ho‘o pēpeé ha huhu malu‘i ‘e 3.
- Rotavirus — ko ha faito‘o huhu malu‘i ki he ngutú, ‘a ia ‘oku ‘oatu ia fakafou ‘i ha ngaahi tulutā huhu‘a ki he loto ngutú (tu‘oni huhu hono 1 ‘o e 2).
- Diphtheria, tetanus, tale lōloa, polio, hep B mo e Hib (tu‘oni huhu hono 1 ‘o e 3).
- Pneumococcal (tu‘oni huhu hono 1 ‘o e 3).
Huhu malu‘i ki he māhina 3
‘E ma‘u ‘e ho‘o pēpeé ha huhu malu‘i ‘e 3.
- Rotavirus — ko ha faito‘o huhu malu‘i ki he ngutú, ‘a ia ‘oku ‘oatu ia fakafou ‘i ha ngaahi tulutā huhu‘a ki he loto ngutú (tu‘oni huhu hono 2 ‘o e 2).
- Diphtheria, tetanus, tale lōloa, polio, hep B mo e Hib (tu‘oni huhu hono 2 ‘o e 3).
- Meningococcal B (tu‘oni huhu hono 1 ‘o e 3).
Huhu malu‘i ki he māhina 5
‘E ma‘u ‘e ho‘o pēpeé ha huhu malu‘i ‘e 3.
- Diphtheria, tetanus, tale lōloa, polio, hep B mo e Hib (tu‘oni huhu hono 3 ‘o e 3).
- Pneumococcal (tu‘oni huhu hono 2 ‘o e 3).
- Meningococcal B (tu‘oni huhu hono 2 ‘o e 3).
Huhu malu‘i ki he māhina 6
‘I he taimi ‘e hokosia ai ‘e ho‘o pēpeé hono māhina 6, ‘oku fokotu‘u atu kenau ma‘u ‘a e huhu malu‘i ki he flu ‘i he ta‘u kotoa.
- Flu — tu‘oni huhu ‘e taha ‘i he ta‘u. Kapau kuo te‘eki ai kenau huhu malu‘i ki he flu ki mu‘a, pea ‘oku nau si‘isi‘i hifo ‘i he ta‘u 9, ‘oku fiema‘u kiate kinautolu ha tu‘oni huhu ‘e 2, fakauike ‘e 4.
Huhu malu‘i ki he māhina 12
‘E ma‘u ‘e ho‘o pēpeé ha huhu malu‘i ‘e 3.
- Mīselé, moó mo e rubella (tu‘oni huhu hono 1 ‘o e 2).
- Pneumococcal (tu‘oni huhu hono 3 ‘o e 3).
- Meningococcal B (tu‘oni huhu hono 3 ‘o e 3).
Huhu malu‘i ki he māhina 15
‘E ma‘u ‘e ho‘o pēpeé ha huhu malu‘i ‘e 3.
- Hib (huhu fakalahi).
- Mīselé, moó mo e rubella (tu‘oni huhu hono 2 ‘o e 2).
- Chickenpox (tu‘oni huhu ‘e 1).
Huhu malu‘i ki he ta‘u 4
- Diphtheria, tetanus, tale lōloá mo e polio (huhu fakalahi)
Huhu malu‘i meí he ta‘u 9
- HPV (tu‘oni huhu ‘e 2, ‘oku ‘oange fakamāhina 6)
Huhu malu‘i meí he ta‘u 11
- Tetanus, diphtheria, tale loloá (huhu fakalahi)
Huhu malu‘i ki he ta‘u 45
- Tetanus, diphtheria, tale loloá (huhu fakalahi).
Huhu malu‘i ki he ta‘u 65
- Tetanus, diphtheria, tale loloá (huhu fakalahi).
- Shingles — tu‘oni huhu ‘e 2, ‘oku ‘oange fakamāhina 2 ki he 6.
- Flu — ‘oku ma‘u atu ha tu‘oni huhu ta‘etotongi ‘i he ta‘u kotoa pē.
Huhu malu‘i lahi ange
‘E lava ke ‘atā atu kiate koe mo ho‘o fānaú ha huhu malu‘i lahi ange. ‘Oku kau ki heni ‘a e huhu malu‘i ta‘etotongi ma‘á e fa‘ahinga ‘oku tu‘u laveangofua ‘aupitó — kau ai ‘a e fa‘ahinga ‘oku ‘i he ngaahi nofo‘anga nofo vāofí.
‘Oku ‘atā atu ‘a e ngaahi huhu malu‘i tānakí ke ma‘u ai ha malu‘i lahi ange pea ki he fefolau‘akí ka ‘e ‘i ai ha totongi ki he ngaahi me‘á ni.
‘Uhinga ‘oku ‘atā atu ai ‘a e ngaahi huhu malu‘i ‘e ni‘ihi ‘o laka hake ‘i he tu‘o tahá
Ke hoko ‘o malu‘i kakató te ke fiema‘u nai ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ha tu‘oni huhu malu‘i laka hake ‘i he 1.
‘I he taimi ‘okú ke fuofua huhu malu‘i aí, ‘oku ako ai ho sinó ke ne tau‘i ha pekitīlia pe vailasi pau. ‘Oku toe fakamālohi‘i lahi ange leva ‘e ho‘o tu‘oni huhu hono ua (‘i he taimi ‘e ni‘ihi ko e tu‘oni huhu hono tolu pe faá) ho sisitemi malu‘í koe‘uhi ke ke ma‘u ai ha malu‘i mālohi ange, mo tolonga ange.
‘Oku malu‘i koe ‘e he ngaahi huhu malu‘i kehekehe ‘i ha ngaahi vaha‘a taimi kehekehe. Te ke fiema‘u nai ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ha huhu malu‘i fakalahi ke fakamālohia ‘a e tu‘unga malu‘i ho sinó.
Oku malu‘i ‘e he ngaahi huhu malu‘i ‘e ni‘ihi ha ngaahi mahaki ‘oku laka hake ‘i he 1 ‘i ha huhu malu‘i pē ‘e taha
‘Oku ‘oatu ‘e he ngaahi huhu malu‘i ‘e ni‘ihi ha malu‘i ki ha mahaki ‘oku laka hake ‘i he 1 ‘i ha huhu malu‘i pē ‘e taha. Hangē ko ‘ení, ko e huhu malu‘i ki he mīselé, moó, mo e rubella (MMR) ko ha fo‘i huhu malu‘i pē ‘e 1. ‘Oku ‘uhinga ‘eni ‘e si‘isi‘i ange ai ‘a e ngaahi ‘apoinimeni huhu malu‘í pea si‘isi‘i ange ai ‘a e ngaahi huhu ‘e fakahokó.
‘Oku ‘ikai ke malava ma‘u pē ke ma‘u atu ha huhu malu‘i makehe kapau ‘okú ke fiema‘u pē ‘ekoe ha malu‘i ki ha mahaki pē ‘e taha. ‘Oku feangai ho sisitemi malu‘í mo e ngāue atu ko ia ki he ngaahi vailasi mo e pekitīlia ‘e laui afe ‘i he ‘aho kotoa pē — ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha ngaahi hoha‘a ki he tu‘unga malú ‘i hono ma‘u atu ha ngaahi huhu malu‘i lahi ange ‘i he taimi pē ‘e taha.
‘Oku taimi‘i ‘a e huhu malu‘i takitaha ‘i he taimi tēpilé ke ma‘u ai ‘a ‘ene ngāue mo e malu‘i lelei tahá
‘Oku fakavahavaha lelei ‘a e taimi tēpilé ke ne fakalahi ‘a e tu‘unga malu‘i ‘o e sino ho‘o tamá. Ki he malu‘i lelei taha ki ha mahaki, huhu malu‘i ho‘o fānaú ‘i he ngaahi taimi ‘oku fokotu‘u atú. Ko e ‘ikai ko ia ke huhu malu‘i kinautolu ‘i hono taimi totonú ‘e ala iku ai ki ha tu‘unga laveangofua lahi ange ‘a ho‘o fānaú ke nau mo‘ua ‘i ha mahaki fakatu‘utāmaki.
Kapau na‘e ‘ikai fakahoko ha‘o huhu malu‘i ‘i hono taimi totonú
Kapau na‘e ‘ikai ke fakahoko ha‘o huhu malu‘i ‘i hono taimi totonú, ‘oku sai pē ia. Te ke lava pē ‘o fakakakato ‘a e lahi taha ‘o e ngaahi huhu malu‘i kehé. Ke ma‘u ha fale‘i, talanoa ki ho‘o toketaá, neesí, pe tokotaha palofesinale falala‘anga ki he mo‘ui leleí.
Ko hono fakakakato ‘a e ngaahi huhu malu‘i na‘e te‘eki ai ke fakahokó